Teško se može izdvojiti sport u kojem održavanje idealne tjelesne mase nije važno. U sportovima kao što
su gimnastika, ples, borilački sportovi, skokovi u atletici, skijaški skokovi, trčanja svaki kilograma gore ili
dolje igra važnu ulogu. Nažalost o ovoj temi još uvijek kruže brojne dezinformacije te s jedne strane
mladi sportaši na svoju ruku provode restrikcijske dijete a s druge strane nisu svjesni utjecaja sastava
tijela na sportske performanse.
Je li je idealna tjelesna masa ono što je stvarno bitno u sportu?
Zapravo izuzev borilačkih sportova u kojem sportaši imaju težinske kategorije ono što je važnije od broja
na vagi je sastav tijela sportaša. Klasična „kućna“ vaga nije dobar pokazatelj jer ne daje podatak o udjelu
masnog tkiva, mišićne mase, koštanog tkiva i vode u tijelu. Indeks tjelesne mase također nije dobar
pokazatelj za sportaše jer zbog povećane mišićne mase može ukazivati na prekomjerenu tjelesnu masu.
Stoga je za sportaše preporuka provođenje detaljne analize sastava tijela. Četri su najčešće metode
mjerenja sastava tijela: bioelektrična impedancija (BIA), dvoenergetska apsorpciometrija X zraka (DXA),
zračna pletizmografija (Bodpod) i kožni nabori.
Važno je imati na umu da su sve analize sastava tijela samo procjene te da na njih mogu utjecati brojni čimbenici kao status hidracije, vrijeme obroka, prethodna tjelesna aktivnost, tehničar odnosno uvjeti mjerenja itd. Zato je vrlo važno da mjerenje provodi stručna osoba i da je mjerenje standardizirano koliko god je moguće.
Cilj sportaša je imati optimalan sastav tijela odnosno omjer mišićne mase i masnog tkiva. Dobro je poznato da što imamo veću mišićnu masu možemo proizvesti i veću silu što je važno za sportske performanse. S druge strane balastna masa odnosno masno tkivo je ono koje ne možemo kontrolirati pa kao takvo negativno utječe na brzinu, eksplozivnu snagu, izdržljivost.
Puno faktora utječe na sastav tijela kao što je genetika, vrsta sporta, zdravstveni status i neizostavne prehrambene navike. Generalna preporuka je da masno tkivo ne bi trebalo biti ispod 6 % za muškarce i 12 % za žene. Naravno ove granice su individualne za svakog sportaša/icu. Premalo masnog tkiva dovodi do poremećaja hormonalnog sustava koji onda posljedično negativno utječu na druge sustave kao što je kardivaskularni, imunološki, koštani sustav itd. Najčešća posljedica niskog udjela masnog tkiva je amenoreja u sportašica što uzrokuje demineralizaciju kostiju i povećava rizik od prijeloma. Sportaši se mogu naći u zamci gdje zbog velike energetske potrošnje dolaze nemjerno u stanje pothranjenosti. Ako sportaš naporno trenira a energetski unos ne zadovoljava potrošnju koja je izazvana velikim volumenom i intenzitetom treninga tada dolazi do oštećenja brojnih fizioloških funkcija i relativnog energetskog deficita ( RED-s).
Pri definiranju idealne tjelesne mase sportaša važno je postaviti realne ciljeve tjelesne mase i sastava tijela. Sa sportašem je potrebno razgovarati o tome koja je najveća TM koju smatra prihvatljivom a koja je najmanja koju može održavati bez stalnih dijeta te s kojom TM i sastavom tijela se osjeća najbolje.
Preporuka je da fokus sportaša bude na usvajanju zdravih prehrambenih navika, upravljanje stresom, adekvatan odmor i oporavak. Kao posljedica zdravog životnog stila sportaša onda će doći i optimalna tjelesna masa.
Možemo zaključiti da je sastav tijela povezan s optimalnom izvedbom i dugoročnim održavanjem zdravlja sportaša. Važno ga je gledati u odnosu na specifični kontekst situacije sportaša te kreirati individualiziran i periodiziran plan za njegovu modifikaciju po potrebi. Mjerenje sastava tijela je brza i jednostavna metoda koja nije skupa. Omogućava sportašu i treneru da pravilno utječu na sastav tijela, prate nutritivni status i utjecaj trenažnog procesa na tijelo sportaša.
Martina Dadić, mag.nutr.,struč.spec.cin.
Reference:
- Ackland TR, Lohman TG, Sundgot-Borgen J, et al. Current status of body composition assessment in sport: review and position statement on behalf of the ad hoc research working group on body composition health and performance, under the auspices of the I.O.C. Medical Commission. Sports Med. 2012;42(3):227-249.
- Burke LM, Slater GJ, Matthews JJ, Langan-Evans C, Horswill CA. ACSM Expert Consensus Statement on Weight Loss in Weight-Category Sports. Curr Sports Med Rep. 2021;20(4):199-217.
- American Dietetic Association, American College of Sports Medicine (2009) American College of Sports Medicine position stand: Nutrition and athletic performance. J. Am. Diet. Assoc. 109, 509 – 527.
- Academy of Nutrition and Dietetics, Dietitians of Canada, American College of Sports Medicine (2016) Jonit position statement: Nutrition and athletic performance. Med. Sci. Sports Exerc.,543 – 568
